Sadržaj
U svakom odnosu vođeni smo različitim motivacijama i emocijama koje vode naše ponašanje i naša očekivanja, ne samo u odnosu na sebe, već i u odnosu na druge ljude i odnose. U evolucijskoj kognitivnoj perspektivi takve tendencije se nazivaju motivacijski sustavi . U ovom postu na blogu vidimo što su motivacijski sustavi i njihovu ulogu u odnosima u paru i u terapijskom odnosu .
Što motivacijski sustavi se aktiviraju u odnosima?
Ovisno o specifičnim zahtjevima društvene sredine, motivacije koje se mogu aktivirati u odnosima mogu biti različite. Kada su naše potrebe unutar odnosa zadovoljene, one se deaktiviraju i to rađa nove motivacije.
Ove motivacije mogu biti podložne sljedećim sustavima:
- Motivacijski sustav privrženosti : aktivira se nakon percepcije opasnosti i cilj mu je traženje blizine i brige zaštitnici. Nakon što je zaštita dobivena, javljaju se emocije ugode, radosti, sigurnosti, povjerenja i deaktivira se motivacijski sustav. Ako se, naprotiv, ne postigne očekivano, mogu se pojaviti emocije straha, ljutnje, tuge zbog gubitka, očaja, emocionalne odvojenosti
- Agonistički motivacijski sustav : aktivira se kada postoji percepcijanatjecanje za ograničeni broj resursa. Deaktivira se kada drugi dio, "popis">
- Motivacijski sustav skrbi : pokreće ga ponuda skrbi nakon "vapaja za pomoć" od nekoga za koga se smatra da je u stanju opasnosti i ranjivosti. Brižno ponašanje motivirano je brigom, zaštitničkom nježnošću, radošću, krivnjom ili suosjećanjem.
- Motivacijski sustav suradnje: Aktivira se kada je drugi prepoznat u svojoj posebnosti i drugosti, i shvaćen kao resurs za postizanje zajedničkih ciljeva . Emocije koje prate suradnju su radost, dijeljenje, lojalnost, reciprocitet, empatija, povjerenje. Prepreke suradnji mogu biti krivnja, grižnja savjesti, izolacija i usamljenost, nepovjerenje i mržnja.
- Seksualni motivacijski sustav: aktiviraju ga unutarnje varijable organizma, kao npr. hormonskim obrascima, ili signalima zavođenja od druge osobe. Unutar spolnog partnera kasnije se mogu manifestirati i drugi motivacijski sustavi koji obogaćuju intersubjektivno iskustvo. Seksualni sustav pokreću privlačnost, želja, zadovoljstvo i erotska uzajamnost, a koče ga strah, skromnost i ljubomora.
Trebate li psihološku pomoć?
Razgovaraj sa Zekom!Annina fotografijaShvets (Pexels)Privrženost brizi: traženje brige i znanje kako se brinuti
Privrženost se poistovjećuje sa zahtjevom za brigom i traženjem zaštite, dok je briga orijentacija za ponudu skrbi, kao odgovor na zahtjev za pomoć. Ova su dva sustava usko povezana:
- Privrženost , potraga za bliskošću i brigom, obično usmjerava djetetovu relacijsku motivaciju prema majci ili drugoj figuri privrženosti (ako ima previše privrženost, mogli bismo govoriti o jednoj od vrsta emocionalne ovisnosti).
- Briga , ponuda pažnje i zaštite, umjesto toga vodi tipične emocije i ponašanje odrasle osobe prema djetetu .
Motivacije na kojima se temelji zahtjev za bliskošću i ponudom brige su urođene i ostaju prisutne u nama tijekom cijelog života, aktivirajući se i u drugim vrstama odnosa .
Kad god opažamo zahtjev za pomoć ili poteškoća od nekoga, možemo se osjećati potaknuti pomoći i pružiti zaštitu, motivirani privrženošću. Kad god trebamo brigu i zaštitu, privrženost nas može motivirati da tražimo utjehu.
U slučajevima kada je u djetinjstvu roditelj odgovorio na potrebu za privrženošću zadovoljavanjem zahtjeva za zaštitom, brigom i bliskošću, osoba u punoljetnost će imatipercepcija sebe kao zaslužnog i vrijednog ljubavi, s povjerenjem u drugoga, sigurnošću i slobodom istraživanja svoje okoline, internalizacijom mogućnosti brige i brige o sebi.
Stoga će biti veća znatiželja i poticaj istraživati i uspostavljati odnose s drugim ljudima, čak i s drugim motivima, smatrajući ih jednakima i razvijajući odnose recipročnosti i suradnje.
Ako, naprotiv, potreba za utjehom i zaštitničkom blizinom nije bila zadovoljena u djetinjstvu , Može se razviti nesigurna ili neorganizirana privrženost, u kojoj će doći do percepcije sebe kao nedostojnog i nedostojnog ljubavi, s mogućim nedostatkom povjerenja ili, obrnuto, idealiziranjem druge osobe, te s poteškoćama u brizi o sebi.